Pristupačnost, smirenost, ljubaznost, otvorenost, posvećenost, istrajnost, preduzimljivost, objektivnost – neke su od osobina koje treba da krase državne činovnike i njihove šefove. One će biti jedan od kriterijuma pri ocenjivanju, 20.000 državnih službenika, koje je počelo ovog meseca i trajaće do kraja godine.Rad državnih službenika biće vrednovan na osnovu kompetencija, a napredovaće na osnovu učinka. Procenjivaće se način na koji državni službenik upravlja informacijama, zadacima i ostvaruje rezultate, da li ima orijentaciju ka učenju i promenama. Kada je reč o rukovodiocima ceniće se i savesnost, posvećenost, lični integritet, način na koji upravljaju ljudima.
Pristupačnost, smirenost, ljubaznost, otvorenost, posvećenost, istrajnost, preduzimljivost, objektivnost – neke su od osobina koje treba da krase državne činovnike i njihove šefove. One će biti jedan od kriterijuma pri ocenjivanju, 20.000 državnih službenika, koje je počelo ovog meseca i trajaće do kraja godine.
Rad državnih službenika biće vrednovan na osnovu kompetencija, a napredovaće na osnovu učinka. Procenjivaće se način na koji državni službenik upravlja informacijama, zadacima i ostvaruje rezultate, da li ima orijentaciju ka učenju i promenama. Kada je reč o rukovodiocima ceniće se i savesnost, posvećenost, lični integritet, način na koji upravljaju ljudima.
Ovo je predviđeno Uredbom o vrednovanju radne uspešnosti državnih službenika. U Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave kažu da u dosadašnjem sistemu vrednovanja rada nešto nije bilo u redu, jer je 90 odsto službenika bilo ocenjivano sa najvišom ocenom.
– Do sada je ocenjivanje bilo vezano za lični nivo zaposlenog i rezultate na konkretnom radnom mestu, dok se sada vrednuje učinak pojedinca u ostvarivanju cilja institucije. To pospešuje timski rad i povećava odgovornost rukovodilaca za izvršenje ciljeva institucije. Na potrebu da se ova oblast reformiše, ukazivala nam je i EK u svojim izveštajima, ali smo i sami bili svesni da u sistemu nešto ne funkcioniše – kažu u ministarstvu.
Oni naglašavaju da im je cilj pravedan i fer službenički sistem, u kome se rad vrednuje na osnovu kompetencija, to jest onoga što se očekuje od zaposlenog da uradi na određenom radnom mestu, a napreduje na osnovu učinka i doprinosa ciljevima državnog organa.
– Kada zaposleni ima odgovarajuću kompetenciju to znači da on zna da na pravi način sagleda radni zadatak, ima odgovarajuće sposobnosti da posao završi i zna kako upotrebiti te sposobnosti. Podrazumeva se da je službenik ljubazan i to nije kompetencija – objašnjavaju u ministarstvu.
Rad zaposlenih vrednovaće neposredni rukovodioci, a konačnu ocenu o vrednosti rada donosiće rukovodilac organa ili rukovodilac sektora u državnom organu (pomoćnik ministra, sekretar ministarstva) na predlog neposrednog rukovodioca.
Uredbom su definisani indikatori ponašanja koji će usmeravati one koji vrednuju radnu uspešnost šta konkretno treba da cene pri vrednovanju, a sa druge strane i državni službenici će biti upoznati sa tim šta se od njih očekuje.
– Rezultate rada ceniće tako što će na početku svake godine da se postave ciljevi koji treba u jednoj godini da se ispune, a na kraju godine, u zavisnosti od ostvarenja ciljeva, davaće se odgovarajuća ocena njihovog ispunjenja – kažu u ministarstvu.
Veća plata na osnovu rezultata
Na osnovu ostvarenih rezultata rada državni službenik može da bude nagrađen u istom zvanju za ceo njegov radni vek, sa maksimalno 40 odsto većom platom.
Ako obavlja poslove standardno, mogao bi da ostvari uvećanje od maksimalno pet odsto svoje plate na svake tri godine provedene u radnom odnosu. Ako obavlja poslove sa izuzetnim ishodom u vrednovanju radne uspešnosti (prevazilazi očekivanja) – moguće je da ostvari veću platu maksimalno 10 odsto na svake dve godine.